+256 (0) 771 061 030

Plot 14/16 Otim Tom Road, Lira City

Connect:


Campaign Manifesto


Luo Version

CIKERER IMAT MINICITA DR. JANE RUTH ACENG OCERO PI TIC AME EN BINO TIYO PI LWAK ME LIRA CITTI

AMAK BENDERA ME NRM– AMEMMA ME PALIAMEN A DAKO, Lira Citti (2026–2031)

WIE A DONGODONGO

Pi mwakki angwen okato angec, an, Imat Dr. Jane Ruth Aceng Ocero, anyutu tela ocwiny me kwiri i Lira Citti kun beo i caden me ateteni ame nen kan a ler i tic ame atio ame dang cimmo yot odoco:

• Apuru yode kilomitta 37 i Lira Citti.

• Atucu pii tangci 45 meddo kede yubbu gin 12 okene. Man omio otedero a kato 200, 000 tye i pii a cil me amata.

• Acupuru gurupe 880 i Lira Citti kan i beo i miyo cenne milyon 440 pi kello dongo.

• Amio koti me rwom a malo ame nyak a bup bot wi wudi 1,350.

• Apoko opike 164 bot dakatale cil paco.

• Apoko buke me karikalam a nyem bot cukule cinia gin 27.

• Agero kede aroco wudi lego ame kato 25 oko kun aketo ciling milyon 60 i ye.

• Atutte ate kello ciling bilyon 25 kun beo i kubere na kede dule me wi podo (World Bank, JICA, Plan International) ame mio lim.

• Apoko opike 135 i beo i miyo ciling milyon 704.7 bot iryonget a Boda Boda ame mio cenne me adena.

• Amio kony me dakatal bot mon tuttu mia apar (10,000) kun kony magi ducu yaa i kema a papat me yotkom ame oyubu i twok piny me Lira Citti. Amio dang oyango wang jo 3,500 ame onwongo tye i pekki me two wang.


Ayab me cikere: Gin ame an atio dong oko i Lira Citti

Pi mwakki angwen kede dwete abic ame okato a ngec, atyeko nyuttu ni tela ame neno anyim kede kwiri ame ocikakino tere kelo adwoggi a beco ame nyutte dang ame nenno yot. An akelo i Lira Citti tela ame tye i ye ngec olagoro ame oyaa i kwanno diro me tic, oyaa i woro ame Uganda a lutu tye kede ikoma pi ticca ame yore olil, kede dang oyaa i makko watta i rwom a malo kede owote me wi podo i yore ame pe rwatte i kit makko wattoro keken ame timere i tungmalo bot wa kan.

1. Tiyo tic a ber ame adwoggi mere a beco nyutte kede dang nen kan a ler– Atelo ketto i tic ciling bilyon 200 pi gwokko yotkom. Aketo i tic purujeke 40, apuru yode kilomitta 37, kede atucu pii ame omio otedero a romo 200,000 tye amatto pii a cil.

2. Bedo i yi opici opore odoco – Acalo Minicita me Yotkom kede amemma me Kabinet, aloko atiratir i wang a tek i Uganda a lutu wek ket yuba me dongngo Lira calo gin ame pire tek i myeka.

3. Kubere kede dule me wi podo– I beo i kubere a Minicituri me Yotkom kede World Bank, JICA, Plan International, kede dule mogo ame cung i wi gi ken gi calo Airtel Uganda, akelo cenne a kato bilyon 25 i purujeke me tungmalo me Uganda.

4. Wore keken kede niang pekki a jo– Tela na tye i ye tic i wi meja, diro me tic abongo buyu piny, kede cuny me tic pi lwak. Atutte me nenno ni kare i kare dwon Lira Citti otunu malo kan ame omoko tam i ye.

1. An Abedo Nga?

An abedo awibye ame lworo Obanga, cunya maro tic dang a tio abongo dic, kede atio a tek kun ajalo kwo na pi ketto cunya i tic. An adongo i rwom a papat dang oyotoyot i kop a kwako tic me yotkom pien awor, angeye pi tic me adwoggi a ber, kede tic ame ber odoco—rwom me ber a ticca ocung calo guti me ticca ame olil pi otedero i kare ame itio wunu kede ryeko wu ducu ite bolla wunu kwir calo Amemma me Palamen a Dako pi Lira Citti i mwaka 2021.

Pi mwakki a kato 30 oko ame abedo kede i tela—ame tye i ye bedo Dairekta me Dakatal a Dwong me Lira, Direkta a Dwong me Kop a Kwako miyo Kony pi Yotkom i Uganda, kede Minicita a Bwoo Kop me Yotkom—Akelo i Lira Citti icwil ame moro keken pe rwatte kede a kwako tic pi kop me yotkom, diro me tela, kede ngec olagoro i ketto moka ame gamenne i malo okatto kede. I ketto moka magi i tic, an atutte me nenno ni lwak me Lira Citti dang onwongo kony me yotkom opore.

 

2. Pi Ngo Omio an Dok Atye Acung?

Alubere kede Cikere a pati me NRM, kede Lira Citti, an dok atye acung me cobbo neno a nyen, pi mwaka 2026-2031, me gwokko kede nyayo adwoggi a beco ame wan onwongo i Lira Citti wek dongo a lobo Uganda medde anyim te bedo lobo ame lim me te cao i paco acelacel tye olapakino ame cobo miti a jo me paco ducu kun tere moro dong dang.

Pi mwaka 2026-2031, abino:

● Medde i jami magi; yillo malo yuba me kello lim i te cao, yotkom, pwonyere, pur, jami a kelo dongo i kin paco, pii a cil, kede nenno ni ogwoko kan orumu wa meddo i yuba a papat pi mon, bulu, kede jo oteggo.

● Jingngo wat i yi akina gamenne, dule ame cung i wi gi ken gi, kede dule ame kelo dongo wek wat man cung a tek me kello dongo i Lira Citti wek rwommere te yito malo naka doko kut me cuma kede yotkom i kit a mitte kede i kare-ni.

● Cupuru kor jo i myere, pollere wok, mon, bulu, kede ocan ame tye i boma a dwong me Lira i beo i katto i yuba abongo pokko jo wek kel lim i te cao kede dang cupuru yuba a papat me pwonynyo jo i diro ame mitte pi kwo onyo-ni.

● Miyo jo ngeyo ber a tir kit, notte, bedo i yee, kede tic a tek ame cimo onyo nyutu a ler kodi jo mene ame Lango obedo.

● Cikakino rwom me kubere kede genne i yi akina otedero kede gamenne pi yubbu tic a myero tii pi lwak kede nyuttu yoo tic ame otio.

● Jingngo wat i yi akina dule ame tye i kin paco kede me lobe a ooko pi nyayo lonyo kede kello dongo.

● Nenno ni ocupuru kor jo i kin paco i yuba a kwako tiyo tic ame kelo lim i te cao kede ame mio jo kwo i yore ame kelo dongo i kin paco.

3. Neno me anyim pi Lira Citti

Miyo Lira bedo citti ame odongo i kop me yotkom, kede ame dwong i Cuma me yubbu jami a papat ame ocung ikom notte, tic a tek, katto i jami a nyen kede cung i yee.

Guti me cungnga:

1. Kello lim i cao kun beo i yuba a gamenne kede miyo lim pi cupuru yuba man.

2. Pwonyere kede cupuru kor bulu.

3. Cupuru mon kede jo me kin paco.

4. Ketto Cuma me yubbu jami, biacara kede nyayo tic me atia.

5. Ketto jami ame mitto pi ber bedo i boma, pii kede gwokko cil a piny

6. Tela i yore opore, meddo i gwokko yee kede tekwaro.

4. PULAN AME OGOO I DIRO KEDE YORE AME MIO TIC COBERE EKKA ADWOGGI A BECO TE NEN (2021–2025)

Ayab me Cikere

I yi akina mwaka 2021 kede 2025, jami ame otio te cobere a ber i Lira Citti pe obedo me atura—onwongo obedo adwoggi a beco oyaa i pulan ogoo i diro, kun cung ikom caden a nen kan a ler, meddo i tic karacel. Cobbo pulan magi oyaa i makko wat kede minicituri a papat me a gamenne, ot mokko cik, dule ame cung i wi gi ken gi, iryongete me cwiny, otela me tekwaro a Lango kede wun i kin pacci wu a papat.

Yore me tic wa onwongo lwite ocung iking ikom mokko tam; ikom alokaloka ame rii pi kare a lac ame guti mere nwongo ocung ikom tic pi lwak abongo apokapoka, kede dang tic i wi meja. Acakki me ginnoro keken— akadi bed i kello lim ite cao a jo i kin paco, yot kom, pwonyere, pur, onyo ketto jami ame mitte pi kello dongo kede yubbu ber bedo—ogoo pulannere kun beo i nwongngo tam, notte, rotto yoo tic me yuba a gamenne kede ketto pulan magi i tic kun beo i kubere i yore a papat.

Yore ame Pir gi Tek Ame Otio Kede

1. Nyammo tam i lebul a malo pi nenno ni jami oyaa i malo otunu Lira Citti

Diro ame amemma wu-ni me oto mokko cik-ki otio kede me kubere i gamenne kede palamen wek ter miti a Lira Citti a calo gin ame pire tek—cakko tic i yode, wot i yillo rwom me dakatale—pe obin oketo keken ka i myeka a dwong me lobo Uganda ento dang ticcere otiye. Lok pi lokko tam man omio Lira onwongo purujeke calo ot-yamo, nwongngo lobo pi ketto Cuma kede tiyo biacara, meddo i dakatale a titino.

2. Kubere i yi akina gamenne-dule a cung i wi gi ken gi kede dule a tic gi okemo kello dongo:

Tutte me moyo kite me makko wat kede dule ame tic gi okemo kello dongo, aporere, dule a gamenne me America, World Bank, JICA, JICA, Plan International; kede dule ame cung i wi gi ken gi bala Airtel Uganda, Dule Oyinni kede Pakistani, kede onyalonyo me kin paco omio onwongo lim pi jami ame cupuru kop me yot kom, cupuru pwonyere, kede yubbu jami ame ya i cuma. Tic kede dule ame cung i wi gi ken gi obin obedo yore okene ame pire tek twatwal pi kello dongo i kin paco.

3. Miyo jo i myere bedo i tic pi cobbo pekki kede bedo i twero i jami:

Omio dongo obedo abongo apokapoka i beo i miyo otela me tedero, bulli, gurupe a mon, kede iryongete me kin paco bedo i citeje ducu me yuba moro keken—cakko i yero jami ame pir gi tek a myero cak kede kun beo i keboro miti otedero, tunu i rotto kit ame otye aketto kede yuba i tic. Yore me tic man ocikakino kite me miyo otedero bedo i twero i jami, tic pi jami oketo, tic i wi meja meddo i bedo kede awaka i bedo gi i Lira Citti, ame aporere onen i tic i pii a cil kede cil a piny meddo i yubbu guru kema pi miyo kony me yot kom i but piny a papat.

4. Tic karacel i jo me dini kede tekwaro:

Iryongete me dini kede Tekwaro a Lango onwongo obedo guti i ooto lwak, cupuru kite me ber bedo i kin paco kede cikakino kite me tela i yore a ber. Tutte gi omio kuc, notte kede neno pi a nyim opero.

5. Goyo pulan ame ocung ikom caden ame nen kan a ler kede adwoggi olil:

Ikweda ame orao i ye ngec i dakatale, cukule, kede i kin paco okonyo wa i mokko tam pi nyayo lonyo. I beo i yekko kagi mogo ame tic amitte i ye a tek bala—yot kom toto, ngeyo tero kede miyo kony me dakatal opore pi two aoola awio ame opimo ote makko—kede cupuru kor bulu—otyeko nenno ni jami ame oketo pi tic obedo kede adwoggi ame nen kan a ler dang kwanne i yore i yore.

6. Miyo cwak me cenne pi kello dongo

Mon, bulli, kede gurupe a jo ame oneno i wang a piny onwongo kony me cenne, opwonyo gi i diro kede yore a papat me tiyo biacara kun ducu beo i cenne ame omio pe ote cullo, SACCO a papat, kede iryongete mogo a titino—magi ducu me miyo jo cung i wi gi pi dongo a bongo apokapoka.

I cobbo cikere na i bitto kwir me mwaka 2021 ame abin acikere i ye ni ayillo rwom me tiyo biacara, an, Imat Dr. Jane Ruth Aceng Ocero pe abin atutte keken ka me kubere i gamenne ento a mako wat kede dule mogo ame mio cwak. An apira kena dang, pi mwakki abic ame atio kede, abin ajalo cenne ducu ame ajogo ikom cenne a paliamen mio amemma acelacel me ot mokko-cik calo ojonypyer pi rotto adwollere ate miyo cenne man bot gurupe me bollicap kede biacara mogo a titino. Gurup acelacel obin ogamo ciling lak 500,000. Kodi tic magi nyutu yee na ni tela ikokome pe jengere ikom lok dog keken, ento ketto lim atiratir i tic pi dongngo jo ame wan otelo.

7. Kubere kede dule a pol a papat:

Kubere i yore a ber kede minicituri a papat, otela me cittie, kede okanycila omio otic kede jami tic tye opore, kede omio purujeke orwatte kede cikere a pati me NRM pi dongngo Uganda.

5. Pwony ame onwongo kede neno me anyim

I beo i yore me tic magi, onwongo pwony ni kubere kede bedo rwatte i wegi lim me tic kelo adwoggi a beco ame rii pi kare a lac. Purujeke cobere: tekki otela i lebul a papat kede jo i kin paco obedo i ye cakko i yi acakki; tekki otela ling te winynyo kop; kede ka gamenne kede otedero tye awot karacel kun olubu yoo acel. Pi man, mitte ni otela kede lwak me Lira Citti myero bed i ngec ikom ajenna ame gamenne me NRM oketo i yore i yore i yi cikere a NRM.

 

Ka dong odonyo i yera me mwaka 2026–2031, neno wa bino bedo medde i jami ame otio a ber bala:

●   Cikakino tela a gamenne me NRM pi cupuru lok me kello dongo Lira kede rotto yuba a gamenne.

●   Nyayo kite me kubere kede dule ame cung i wi gi kede onyalonyo wek nyaa tic kede ger cuma me kello dongo.

●   Makko wat kede Tekwaro a Lango kede kanycil a dini a papat wek bed calo pagi me kello alokaloka i kin paco.

●   Miyo otedero tic a tek pi kop me yotkom, cil a piny, kede cakko biacara i kin paco.

●   Cikakino tic i caden ame nen kan a ler i goyo pulan, rotto yoo tic, kede tic i wi meja pi yuba ducu me citti.

I beo i notte, tic a tek, kede bedo i yee—jami a beco ame cimo onyo nyutu nga ame Lango obedo—wan obino gwokko jamo ame otutte ote nwongngo wek Lira citti medde ameda i dongo te dokko a dit calo kut me cuma yubbu jami kede yotkom.

6. JAMI A PIR GI TEGO A MYERO MEDDE TIYO I LIRA CITTI (2026–2031)

(Man rwatte i cikere a pati me NRM pi mwaka 2026-2031 kede Pulan Ogoo me Dongngo Lobo Uganda, Namma IV )

1. Yot kom kede kony opore pi kwo a lwak i kin paco

Jami ame ocobere i mwaka 2021–2025: Oketo ot-yamo, ogero kan ame okwanyo motoka abilec i ye, ogero i dakatal a dwong me Lira jang ot pimmo two ame tunu i ye yot, oyilo rwom a dakatal me Ober kede Ongica yaa i Health Centre III wot i Health Centre IV, oyilo kony me dakatal ame omio toto kede kony ame mitte piopio pi atwo, kede onwongo ka gero Ot a Dit me Gwokko Remo pi Tungmalo me Uganda a lutu kede onwongo lobo Aler me gero ka wangngo yugi me jami ame dong otio ked gi oko i dakatal a dwong.

 

Kan ame pekki tye i ye: Miti pi kony me yotkom omedde malo, cul pi nwongngo kony me dakatal tye malo, kony pi twoe a ngolle atura, kede nok odiro me yotkom ame okwano dok tye kede ngec olagoro i tic i kom kodi two moro-ni.

 

Kite me Tyekko Pekki Magi i Mwaka 2026–2031:

●   Yillo rwom a dakatal a dwong me Lira dokko dakatal a dwong ame doktae ame okwano dok tye kede ngec olagoro i cangngo two moro-ni dwong i ye ekka te dokko dakatal me tic ikom two kanca kede two itao i yi akina twoe mogo okene.

●   Tyekko gero Ot a Dit me Gwokko Remo ame bino bedo i Lira University wek cak tic pi konynyo otwo.

●   Cikakino tela me Lira Citti wek bed i gupu me kubbu yuba me goyo pulan pi yotkom, cil a piny, kede bed atera pi ngeyo, gwokere ikom kede cangngo twoe mogo ame rii ikom dano onyo ame pe cang.

●   Koboro kite me cakko gwokko limmoro pi kop a kwako yotkom i kin paco, tic kede gamenne pi katto i yore a nyen me ketto yuba man ite yuba me Gwokko Lim i Janjago kede bollicap mogo ite PDM.

●   Tic kede cukule a pwonyo kop me yotkom me med pwonynyo dakatale ame bino kwanno ka ginnoro acel keken me yotkom te bedo i ngec a tut odoco i ye kede me cikakino tic a dakatale cilpaco wek yub kite me nwongngo kony me dakatal i kin paco.

●   Medde i miyo lwak ngec ikom two ame bino acalo adwoggi me kwoyo kwo ame pe ber pi yotkom, kite me tic i yoo kede gwokko cil a kannorumu wa.

 

2. Pur kede Ketto Cuma me Yubbu Jami Apura

Jami ame ocobere i Mwaka 2021–2025: apoko koti nywagi ayibirij i pacci 1,350, amio twakta bot iryongete opur, kede anyamo tam a tek te miyo gamenne ye gero kan ame gedo kede jami a mitte pi cupuru nyayolonyo kede biacara i lebul a malo (Industrial Park) bino bedo i ye i yi Aler i lobo ame tye eka 700.

Kan ame pekki tye i ye: Cek a gin apita tye a goro twatwal i poto eka acel, nwongngo cenne me adena pi pur tek, kede kubere i cuk tek.

Kite me Tyekko Pekki Magi i Mwaka 2026–2031(Rwatte kede guti me PDM):

●   Cupuru rwom me tiyo biacara i pacci i yore me puru poto eka 4—man bino miyo gin apita me acama kede me acata bedo tye (eka acel bino bedo pi cem me acama, eka acel okene pi gin apita me acata, en okene me pitto nyigyen kede eka okene me pitto cem a leyi kede winynyo ogwoko paco onyo pitto gwen/punni).

●   Cupuru yuba me pwonynyo opur i diro me pur a rwatte kede alokaloka me piny kede miyo cem nyak a bup.

●   Cupuru oribcing cocaiti opur wek bed dero joggo jami ame opuru kede kut me cuk ame kubu opur kede jo a yubu jami ame ya i kom gin apita kede owil gin apita.

●   Meddo yore me nwongngo kony me cenne pi pur kun beo i PDM, SACCO kede bollicap.

●   Kello onyalonyo ame cung i wi gi ken gi ikop me yubbu jami ame ya i gin apita (moggo, nywagi, nyig gin apita ame moo ya i ye, cak, kede winynyi ogwoko paco) i cuma.

●   Miyo kony pi gero citoa, ka yekko kede pokko gin apita a lubere i cil gi kede timmo jami ame mio wellere yito malo ka acatto wek gin apita pe balle a rac iyonge kwanynyo i poto.

 

3. Pwoneyere kede miyo jo bedo i ngec, diro kede yotkom ame pero pi kello dongo

Jami ame ocobere i Mwaka 2021–2025: Acukuru yillo rwom me Alwak kede Arumgai Puramari Cukul, amio Nancy School for the Deaf mac cola kede jami me pii, kede atero buke me karikalam a nyen i cukule cinia 27.

Kan ame pekki tye i ye: Kilaci tye a nok, wudi opwonye nok kede jami me tic i kompyutta dang pe tye oromo.

Kite me Tyekko Pekki Magi i mwaka 2026–2031:

●   Lok pi gero cukul cinia i dibijon acelacel kede gero cukul puramari i yi janjago acelacel i Lira Citti.

●   Lok pi meddo jami kwan ame tio i yintanet kede me kompyutta ame tio i cinema, coc i bao ame pe otio i cokka kede yabbo ot kompyutta pi lwak i kin paco.

●   Meddi opwonye ngec me pwony kun beo i yubbu pwonyere me kare i kare kede bedo i yuba me ber bedo gi dang.

●   Cupuru kwan anyira i beo i miyo pad ame onwoo tic kede meddo i katto kede yuba me pwonynyo gi i kop a kwako tiyo dwe.

●   Yillo pwonyere me tekinikol kede pwonynyo tic cing kun beo i makko wat kede Lira Yunibaciti kede kagi pwoneye mogo okene a dongo ame cung i wi gi.

 

4. Goyo Pulan kede Dongngo Boma me Lira

Jami ame Ocobere i Mwaka 2021–2025: Ayubu yoo kilomitta 3, atucu tangci 40, ayubu tangci 12, ayubu otokki me jobbo yugi kede debe wangngo yugi, kede ayubu pii me yii cuk a bdwong iyonge balle mere cocok mwakki apar okato a ngec.

Kan ame pekki tye i ye: wudi nok, yoo mol a pii rac, gedo tye atataa, kede yugi ame obolo ataa tye amedde nino i nino.

Kite me Tyekko Pekki Magi i mwaka 2026–2031:

●   Cupuru ketto i tic pulan ame ogoo ame ogwao dongngo Lira wek bed ame niangere a nenno mit.

●   Cupuru miyo wel pangngo wudi bedo ping kun beo i makko wat kede Minicituri me Wudi kede ogerwudi ame cung i wi gi ken gi.

●   Cikakino kite me yubbu ka mol a pii kede alele kot wek dwok ping gupu aluka.

●   Lokko yugi dokko mac me tic kede cakko ka lokko yugi dokko gi tic a papat wek gwokko kan orumu wa bed a ber kare i kare.

●   Lok a tek wek onyaa mac ilingtwic onyo/kede cola ame menyo piny i di citti, meddo i ketto kamera me makko otimbal, kede miyo yoo bedo a ber ame pe wano jo a woto i tyen gi.

●   Cupuru pwony a kwako ngeyo tic kede yoo kede ketto i tic cik me di yoo kun beo i kubere kede polici, cukule kede iryonget a jo a ngweco otokki i yoo.

 

5. Catto wil, Gero Cuma kede limmopiny

Jami ame ocobere i Mwaka 2021–2025: Onwongo lobo eka 700 pi gero kan ame gedo kede jami amitte pi cupuru nyayolonyo kede biacara i lebual a malo (Industrial Park) abedo i ye i yi Aler. Omio okelo cuma me gweng oyubu kede tarajo me a keta i dye ot kede dang acupuru kor iryongete ocatwil.

 

Kan ame pekki tye i ye: Nwongngo cenne me adena tek, jami a myero cupuru catto wil te wot a ber tye a goro, kede rwom me dongngo kop me limmopiny tye ping dang.

Kite me Tyekko Pekki Magi i mwaka 2026–2031:

●   Woppo yoo gero ka cupuru nyayolonyo kede biacara (Industrial Park) ame agero Aler dok neno tye ni bed kut me yubbu jami a ya i cuma kede ka willo, catto kede pokko jami oyubu i cuma kede kop a kwako gi wot i tung malo me Uganda.

●   Miyo nwongngo cenne me adena bedo a yot bot otim biacara a titino kede iryongete opur kun beo i te SACCO kede i yuba ite Janjago (Parish Model).

●   Cupuru yillo rwom a jami bala pem me cat kede citowa i cital me kare-ni kede gwokko cuk bedo a cil wek cat kede wil wot a ber.

●   Cupuru dongngo limmopiny kun beo i jami me dini kede me tekwaro ame olako i bot kware wa. Icuban me poyo Akii Bua obedo a por a jami a myero bed i kop me limmopiny

●   Cupuru cakko timmo biacara i beo i yintanet kede willo jami i beo i cwallo cenne wi yamo i yi akina mogo okene.

 

6. Cupuru kor Mon kede Bulu

Jami ame ocobere i Mwaka 2021–2025: Apoko ciling milyon 420 bot gurupe a mon 840 kede gurupe a bulu, amio boda-boda lon ame boddi 135 onwongo, kede apoko gomici 1,000 i ceng Kwero Nino a Mon.

 

Kan ame pekki tye i ye: Rwom me dongo a biacara tye ping, jo ocako biacara nyen pe tye anwongngo tam i bot jo ame ngec gi olagoro i catto wil, kede peko dwong i gwokko rekod me catto wil.

 

Kite me Tyekko Pekki Magi i Mwaka 2026–2031:

●   Miyo yore a popol me nwongngo cenne me cakko biacara kun beo i lim oyubu pi mon kede bulu i te PDM.

●   Yabbo ka pwonynyo diro kede katto i jami a nyen, pwonyere i wi tic kede nwongngo tam me catto wil i bot jo ame ngec gi olagoro.

●   Cupuru kor iryongete opur ame mon ocako kede biacara me yubbu jami ame okwanyo i gin apita, kwoyo bongo, tedo kede cweyo jami.

●   Cikakino yuba me gwokko rekod me lim kede pwonynyo jo ame nyen i catto will i kite me cat i beo i makko wat kede bengki kede dule ame cung i wi gi ken gi.

●   Medde i cupuru bedo rorom i yi akina coo kede mon kede miyo gurupe ducu kede ngat acelacel bedo i yuba moro keken me kin paco abongo apokapoka.

 

7. Jo ame oneno i wang a ping kede ogoro

Jami ame ocobere i Mwaka 2021–2025: Amio jami ame wellere romo cenne me America dola 98, 0000 pi konynyo jo ame tye ked angwal. Amio cenne bot montoo kede otinokic, kede acupuru kor jo ame bedo kan ame pe odongo i citti Lira.

Kan ame pekki tye i ye: Can pwod tye i boma, otino korido ame ginnoro keken a rac romo timmo oko, kede jami a nok me konynyo dwoggo i layin jo obeo kan a tek.

Kite me Tyekko Pekki Magi i mwaka 2026–2031:

●   Cikakino cik ducu okemo tero jo a tye angwal, otinokic, montoo, kede jo oteggo ducu rorom i Lira Citti.

●   Lok pi nenno ni ogero ka miyo kony bot jo ame obeo kan a tek, kede ka pwonynyo jo ame tye angwal onyo jo obwot i yi ayelayela.

●   Nyayo yuba me gwokko jo ame maro beo i yi ayelayela ikin paco i beo i coyo koko me ayelayeal a tye i janjago kede woppo yore cutucutu.

●   Miyo jo ame omaro yello bedo i te gurupe ame rommi gi nwongngo yore me kwo kede renno cenne ite PDM.

●   Cupuru iryongete me cwiny kede tekwaro me wek omedde kede pwonynyo cuny me paro pi dano, maddo cwiny kede bedo a ber i myere.

 

Tweyo Tere

Lira Citti tye i yoo me alokaloka—obedo citti a kome yot, citti a tek kede a lonyo i ye tye ame kato kit a yam con oko.


Wot wa, cakko i boma ame onwongo tye a dong adonga tunu naka i kut me boma odongo i rwom me onyo-ni, tye awot anyim. Mwakki abic ame abino anyim obedo me donyo a tut i yi tic ame wan ocako, tyekko purujeke ame pe otum, kede miyo dano acelacel bedo ame romo cung i wie kene, yotkom kede miyi jo i citti bedo jo ame ngeo gin a gin myero otim.

I beo i cwak wu, wan obino meddo rwom me dakatal wa, gero lek dege wa, tyekko lek me Akii Bua, nenno ni omio atin acelacel kede paco acelacel woro, bedo i kero me nwongngo gin ame amitte kede awaka i nga ame gin obedo.

“Citti A Pwod Tidi Mito Atela Ame Tela Mere—Otemo, Okeboro kede Diro Mere i Tela Omoko ni Tio.”

Dr. Jane Ruth Aceng Ocero

Amemma me Palamen a Dako Pi Lira Citti (2026–2031)

 

Cikere Na

An awoto wot-ti kede jo me Lira pi mwakki a kato 25 oko—me acakki calo Dokta, ekka acalo dano ame goo pulan ame omoko ni ket i tic, kede aman dong acalo apakica wu i Paliamen. Apwoo Pureciden me Uganda dok Wonkom me NRM ame oyabo doggola me gum man. Apwoo wun obolkwir me Lira pi gum man. Karacel, wan oketo ping guti me tic wa i beo i winynyo dwon wu, i beo i goyo pulan karacel, i beo i cwakko tam ame okatto kede, i beo i yelle me nenno ni okelo jami bot wa kede owopo yoo cikere a gamenne, kede dule ame wan omako ked gi wat me dongngo Lira meddo kede dule mogo ame pe jengere ikom gamenne. Tela me mwaka 2026-2031 bino bedo me cikakino tutte me dongo lobo kede alokaloaka.

“Ka imeddi jo teko me nwongngo jami a beco, nwongo ikelo iloko ikwae kede ikwae ikawe.”

Hon. Dr. Jane Ruth Aceng Ocero

Acungu pi Amemma Me Paliamen A Dako, Lira Citti (2026–2031)

Minicita me Yotkom, Lobo Uganda